Е М А Н У И Л ФОРУМ

Емануил форум
 
PrijemПорталTražiČesto Postavljana PitanjaPristupiRegistruj se
Zadnje teme



 SVETA PETKA
Image hosted by servimg.com
Image hosted by servimg.com
Православно хришћанство..com. Каталог православних ресурса на интернету
-погледајте наш канал-
Image hosted by servimg.com

Delite | 
 

 *Crkva Svete mudrosti- Aja Sofija (Ἅγια Σοφία)

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorПоследња порука
Gost
Gost
avatar


PočaljiNaslov: *Crkva Svete mudrosti- Aja Sofija (Ἅγια Σοφία)   Sub 17 Dec - 0:41

*Crkva Svete mudrosti- Aja Sofija (Ἅγια Σοφία)



Aja Sofija ili Crkva Svete mudrosti (grčki: Hagia = svet, Sophia = mudrost) građevina je u Carigradu (Istanbulu), koja je bila izgrađena kao crkva, zatim preimenovana u džamiju, a potom u muzej. Predstavlja remek-delo vizantijske arhitekture i umetnosti uopšte. Bila je najveća crkva u Istočnom Rimskom odnosno Vizantijskom carstvu.
Aja Sofija je izgrađena u doba vladavine cara Justinijana. Jedno od najvećih graditeljskih dostignuća u istoriji čovečanstva izgrađeno je za samo pet godina: od 532. do 537. Crkva je bila posvećena Hristu kao personifikaciji Svete Mudrosti. Izgrađena je od kamena i opeke, visoka 55 metara, a prečnik kupole iznosi joj 31 metar.


Prvu crkvu na tom mestu, koju je započeo graditi car Konstantin Veliki, bila je razrušena usred Nikine pobune 532., kada je Justinijan zamalo izgubio presto. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.) i odmah je dostigla svetsku slavu. Gradili su je arhitekta Antemije iz Trala i matematičar Izidor iz Mileta.
-Aja Sofija je prva kupola na pandantivima koja je bila izgrađena do tog prečnika pa je zato od velikog značenja za sve vizantijske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Crkva je bila krunidbena crkva vizantijskih careva. Nakon otomanske okupacije grada 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta. Pri osvajanju grada otomanski vojnici su u crkvi učinili pokolj građana koji su se tamo sklonili. Mozaici, koji su postojali u crkvi, prekriveni su vapnom. Aju Sofiju je 1935. godine Mustafa Kemal Atatürk dao pretvoriti u muzej. Kraj crkve nalazi se grob cara Konstantina Velikog.
U crkvi je održano nekoliko Sabora. Na galeriji i danas stoje Mramorna vrata kroz koja su smjeli ulaziti samo članovi Svetog Sinoda. Na galeriji je i grob mletačkog dužda Henrika Dandola.

-Katedralna crkva ima grčki naziv Ἅγια Σοφία (Agia Sofija), Sveta Sofija ili Sveta Mudrost. Nakon okupacije grada Osmanlije su naziv prilagodili svome jeziku i nazvali je Aja Sofija.


-Unutrašnjost Aja Sofije.


U 6. veku ispred ulaza na zapadu bio je pravougaoni atrij koga više nema. Dvostruki narteks na ulazu prekriven je redom od devet križnih svodova. Prolazom kroz glavni trodelni ulaz sa carskim vratima može se videti apsida na suprotnom, istočnom, kraju crkve – kao kod ranokršćanskih bazilika. No, za razliku od longitudinalnog simetričnog broda, Aja Sofija ima centralni plan. Spoljašnji pravougaonik, gotovo kvadrat, određuje tlocrt celine. Iznad središnjeg kvadrata nalazi se ogromna kupola koja je sa istočne i zapadne strane podržana sa dve polukupole, gradeći tako centralizirani longitudinalni prostor. Polukupole su sa suprotnih strana podržane sa po dve polukružne apside, koje su opet podržane sa arkadama i još manjim polukupolama. Ritam postupnog silaženja, raščlanjivanja volumena u niz sve brojnijih i manjih tela je ritam postupnog konstruktivnog rasterećivanja i prenošenja tereta kupole na sve,pa čak i najudaljenije delove građevine. Na ovaj način arhitekte su postigli ogroman jedinstven unutrašnji prostor koji veličinom nije postignut sve do gradnje Bazilike sv. Petra u Rimu (1564.).
-Na mestima centralnog prostora diže se osam stubova, koji grade konstruktivni sklop. Između njih arkade sa stupovima u dve etaže (galerije) razgraničavaju središnji prostor od bočnih prostora i nadsvođeni su križnim svodovima. Stubovi na bočnim stranama kvadrata poređani su tačno po unutrašnjoj liniji stubova. Parovi stubova koji razdvajaju bočne prostore određuju smer prema središtu od kojeg su optički odvojeni arkadama sa stupovima, no kojem su podređeni liturgijskom funkcijom.
Za razliku od Panteona, gde je ritam kretanja posmatrača jednak ritmu merenja prostora i volumena, ovde razdvajamo vizualno kretanje od stvarnog. Razmere središnjeg potkupolnog prostora takve su da ga uprkos velikim dimenzijama već s ulaza možemo obuhvatiti pogledom i vizualno pratiti prostornu "eksploziju".
Kupola stoji na pandantivima (trouglastim segmenti konkavnih stranica) kojima se veže na četiri velika luka. Zbog utiska lebdenja su pandantivi i dobili ime (latinski: pendere = visjeti). Zahvaljujući njima omogućen je diskretan prelaz sa pravougaone osnove na kružni oblik kupole i arhitekte su mogli graditi veće i lakše kupole. Kupola je najraniji primer poređenja pandantiva velikih dimenzija i označila je svu vizantsijku gradnju posle.
-Kupola je izgrađena jednim slojem opeke čime je stvorena tanka stena koja je minimilizirala težinu pandantiva. Unutarnji pogled pokazuje kako je svaki od 40 malenih polukružnih prozora u bazi kupole odvojen malim svodnim lukom čime je ojačana iznutra. Ovi prozori dopuštaju zracima svetlosti da ulaze u crkvu iz svih smerova (u jednom trenutku nam se može učiniti kako kupola lebdi odvojena od crkve – ranohrišcanska simbolika savršenog kruga kao Kraljevstva Nebeskog).
Lunete (polukružni zidovi ispod lukova) severnog i južnog zida imaju dva reda prozora, pet iznad sedam. Svaka polukupola također ima po pet prozora. Bogatstvo prozora i arkada na Aja Sofiji stvara utisak lakoće i otvorenosti prostora. Lukovi koji spajaju bočne brodove s glavnim imaju kapitele koji su izdubljeni bogatim biljnim uzorcima i pleterom (tzv. naborani kapiteli). Njihove malene volute podsjećaju na antičke elemente koji su opet potisnuti treperavim vizantijskim stilom. Posebnom tehnikom bušenja kamena postignuta je igra svetlosti i sene koja sugeriše da u kapitelu postoji šupljina koja negira njegovu konstruktivnu ulogu. Nadalje je masivnost konstruktivnih elemenata negirana (skrivena) mozaicima i reljefno uokvirenim mramornim pločama koje deluju lepotom svoje strukture.
Aja Sofija, za razliku od Justinijanove San Vitale u Ravenni, je bila carska građevina. Izgrađena za Cara i njegov dvor, a ne kao crkva za molitvu cele zajednice. Sveštenstvo je zauzimalo polovinu centralnog prostora, a car sa svojom pratnjom – drugu polovinu.


*U grčkom narodu i danas postoje legende o, za njega najvažnijoj, crkvi. Jedna je vezana za pokolj koji su izvršili otomanski vojnici nad narodom koji se sklonio u crkvu prilikom osvajanja grada. Veruje se da su pokolj i zarobljavanje izbegla samo dva vojnika koji su se pred Osmanlijama popeli na galeriju crkve i odande ušli u zid iz kojega će izaći kad grad opet bude hrišćanski. Druga legenda kaže da se jednog od poslednjih dana pre osvajanja grada celoga dana nije dizala gusta magla. Kad se predveče napokon podigla, pojavila se misteriozna crvenkasta svetlost. Ta se svetlost penjala po kupoli crkve sve do krsta na vrhu crkve. To je protumačeno da će se hrišćani kupati u krvi. Neki naučnici danas smatraju da je bila reč o efektu koji je izazvala vulkanska erupcija. Podizanje crvenog zraka do krsta sa kojeg je nestala, neki tumače i tako da je Duh Sveti napustio katedralu neposredno pre nego što je oskrnavljena.[code][quote]
Nazad na vrh Ići dole
 

*Crkva Svete mudrosti- Aja Sofija (Ἅγια Σοφία)

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 

 Similar topics

-
» Džo Manđanelo: Upalila je priča da je Sofija moja platonska ljubav
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Е М А Н У И Л ФОРУМ :: Уметност и култура :: Архитектура-